ONLINE DANI OTVORENIH VRATA I PROJEKTNI DANI 2020.

SOLITARNE PČELE – NAŠ ZALOG ZA BUDUĆNOST!

Divlje solitarne pčele ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice, sve rade same. Jedna solitarna pčela oprašuje jednako kao i 120 pčela medarica, a leti već pri temperaturama od 8°C. 

 

Na svijetu ima oko 20 000 vrsta pčela (Apinae). Svrstava ih se u razred kukaca, iz reda opnokrilaca, porodice pčela (Apidae), bliski su srodnici bubamara, a dalji srodnici osa i mrava. Hrane se cvjetnim nektarom kao izvorom energije i peludom kao izvorom proteina. Najčešća je vrsta pčela medarica (apis mellifera) koja u Europi ima niz podvrsta kao što su: Kranjska ili siva pčela, Talijanska (žućkasta), Kavkaska pčela, Tamna europska i sl. U ostale vrste možemo nabrojiti: Patuljastu pčelu, Divovsku, Melipona anthidioides (malenu tropsku), Solitarnu pčelu, itd.

 

Solitarne pčele ili divlje pčele (iz porodice Megachilidae) su one koje žive izvan košnica, ne roje se,  nemaju  maticu i organizaciju  kao pčele medarice. One žive usamljeničkim životom. Svaka ženka radi svoje gnijezdo u tlu ili u nekom pogodnom mjestu u kojem gradi komore od blata u koje će odložiti jaja i odgajati larve pa ih zbog toga zovu i  samice.  Zovu ih i pčele zidarice jer svoja gnijezda pregrađuju i zatvaraju blatom. Još su  i "pčele  voćnjaka" jer se pojavljuju  u rano  proljeće.  Tada se mogu vidjeti na prvim  rascvjetalim voćkama.

 

 One su vrlo uspješni oprašivači. Jedna solitarna pčela oprašuje jednako kao i 120 pčela medarica. Ujedno imaju slabašni žalac kojega rijetko koriste. Zbog nedostatka zaliha hrane, izlaze i lete na prilično niskim temperaturama (8 stupnjeva C), za razliku  od medonosne pčele. Zbog onečišćenja okoliša, uporabe pesticida i smanjene biološke raznolikosti, svakodnevno se smanjuje broj ovih pčela u prirodi. I nova gradnja kuća, s neprirodnim materijalima, onemogućuje im pronalazak staništa. Idealno stanište za solitarne pčele bile su drvene kuće, a naročito one pokrivene trstikom.

Solitarna pčela leti u krugu od 200 do 250 metara od svoje nastambe. Rijetko može pronaći sigurno mjesto gdje će položiti jaja pa joj treba pomoći gradnjom kućica koje mogu biti od barske trstike, izbušenog drva, šupljikave cigle, itd. U blizini kućice možemo ostaviti i malo zemlje, vode i pijeska. U literaturi se navodi da su samice dobri suradnici medaricama i bumbarima kada je riječ o oprašivanju . Štoviše, one oprašuju i one cvjetove koje medarice izbjegavaju, kao što je primjerice cvijet kruške jer izlučuje amin koji medarice ne ljube. A ako su u doba cvatnje voćki loše vremenske prilike ili u blizini voćnjaka nema medarica, sav posao oprašivanja odrađuju solitarne pčele i bumbari!

Tijekom svog životnog ciklusa, solitarna pčela odloži u duplju drveća, trstiku ili ciglu 20 do 30 jajašaca, a nakon toga ugine. Solitarne pčele prvo očiste, odnosno pripreme mjesto za polaganje jaja. Zatim naprave zid od blata, unesu pelud i nektar kao hranu ličinki, polegu jaje i zatvore komoru zidom od blata. I tako - komoru po komoru. Ovisno o dubini rupe, može se izleći od šest do osam mladih pčela. S obzirom na tako mali broj jajašaca, u odnosu na druge kukce, solitarna pčela je izuzetno ugrožena devastacijom i zagađenjem okoliša te prskanjima polja i voćnjaka!

 

  „ Ovi problemi smanjenja solitarnih pčela mogli bi izazvati veće ekološke i ekonomske poteškoće ukoliko im ne pomognemo, a u prvome redu da im popravimo prirodne uvjete života u staništima. Ta mala i plemenita bića zaslužuju da čovjek i društvo prema njima budu daleko osjetljiviji nego što su danas. Ako mi, voćari, volimo svoje voćke i želimo da imaju svoj potpun život, tada moramo biti pažljivi i prema kukcima koji omogućavaju tu ljubavnu želju voćaka kao najljepšu prirodnu pojavnost. Pčele i ostali kukci omogućavaju da biljke kao živa bića međusobno komuniciraju. Moramo prihvatiti tu ljubav koju je priroda izgradila između kukaca i svijeta biljaka. Moramo prihvatiti da oni pripadaju jedno drugome i čine jednu cjelinu koja je neraskidivo vezana i međusobno ovisna. Nestane li jedan dio ove cjeline druga je osuđena na propadanje" (I. Bašić, 2017).

 

Literatura:

Mr.sc. Marija Ševar, dipl.ing.agr.: Postavljanje nastambi za solitarne pčele, Gospodarski list, Zagreb 2020.

Ivan Bašić,prof.: Starinski hrvatski voćnjaci i sorte jabuka, Leo Commerce, Rijeka 2017.

Christine i Michael Lavelle: Wildlife gardening, Hermes House, London 2009.

 

Ljiljana Kencel, prof.

Svibanj 2020.

GALERIJA SLIKA ČLANKA

KONTAKTIRAJTE NAS


Pitajte što Vas zanima i odgovoriti ćemo Vam u najkraćem mogućem roku.

KONTAKT INFORMACIJE